Svaka evropska država ima svoja poreska opterećenja, koja su različita i po pravilu veća u razvijenijim, zapadnoevropskim državama.
Američka "Poreska fondacija" objavila je podatak da su evropski radnici sa prosječnom platom 2022. godine izdvajali jednu trećinu plate na poreze, a Euronews je objavio listu zemalja sa najvećim porezom na dohodak.
Država koja ima najveći poraz na dohodak je Danska (55,9%), a dalje slijede Austrija (55%), Portugal (53%), Švedska (52,3%) i Belgija (50%).
S druge strane, BiH spada među države sa najmanjim porezom na dohodak. On iznosi 10%, koliko je i u Rumuniji, Bugarskoj, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.
Danci i Šveđani prednjače, a niko se ne buni
Iznenađujuće je to što velikom broju Danaca ne smeta to što plaćaju veliki porez na dohodak. Oni to smatraju ulaganjem u kolektivnu budućnost države i društva ili načinom da se osigura određeni kvalitet života.
Bitan je podatak i da je Danska prošlogodišnjim Svjetskim izvještajem o sreći četvrtu godinu zaredom rangirana kao druga najsretnija zemlja na svijetu.
Velikim porezima se postiže da svaki pojedinac ima jednake mogućnosti, a čime se značajno smanjuju ekonomska i socijalna opterećenja.
Tako je u Danskoj visoko obrazovanje uglavnom besplatno, a podrška se nastavlja i na radnom mjestu, gdje zaposleni imaju pravo na 52 sedmice roditeljskog odsustva, od čega 32 sedmice plaća država. Danskim modelom tržišta rada, nazvanim "fleksigurnost", omogućava se fleksibilnost poslodavcima i sigurnost radnicima.
Slična situacija je i u Švedskoj, čijim državljanima ne smeta to što skupo plaća javne usluge. Švedska porezna agencija (Skatteverket) je jedna od najpouzdanijih i najcijenjenijih agencija u državi, zato što je ova institucija uključena u skoro svaki aspekt života građana.
Kada je riječ o jugoistoku Evrope, što se odnosi i na BiH, porezne stope su niže jer se na taj način žele privući investitori. To su zemlje sa jeftinijom radnom snagom, nižim troškovima proizvodnje i neiskorištenim mogućnostima, a neke od njih imaju najbrže rastuće ekonomije.